Nedjelja, 18 Januar, 2026
Na Okruglom stolu u organizaciji Sindikata prosvjete CG i NVU Prosvjetna zajednica CG na temu ,,PISA testiranje - kratkoročne i dugoročne mjere za poboljšanje rezultata“, koji je održan 26. juna 2024. godine, doneseni su sledeći zaključci i preporuke u formi kratkoročnih i dugoročnih mjera, u cilju poboljšanja rezultata naših učenika na sljedećim PISA testiranjima:
Kratkoročne mjere za poboljšanje rezultata naših učenika na PISA testiranjima:
U našim udžbenicima, radnim sveskama i zbirkama zadataka dodati makar 10% zadataka koji su slični zadacima sa PISA testiranja;
- U zbirkama zadataka i radnim sveskama dati više zadataka koji imaju primjenu u svakodnevnom životu. Smanjiti broj zadataka ili ih preformulisati, a koji počinju sa: izračunati, odrediti, naći...;
- Za svaki test potrebna je priprema. Učenike treba upoznati s načinom rješavanja PISA zadataka. Interaktivne zadatke učenici mogu rješavati na svom mobilnom telefonu;
- Makar jedan čas mjesečno, u svakom razredu, posvetiti zadacima sa PISA testiranja;
- Jednu nedelju ili više, pred testiranje, odvojiti za pripremu učenika za PISA testiranje. Posebnu pažnju obratiti na srednje škole;
- Motivacija učenika je ključna za poboljšanje PISA rezultata. Raditi na motivisanju (stimulisanju) učenika, nastavnika i uprava škola koje učestvuju u PISA testiranju, u vidu javnih pohvala, nagrada najboljim školama, nastavnicima i učenicima (novčanim, u vidu opreme školama, slobodnih dana djeci i nastavnicima);
- Ispitni centar mora uraditi detaljnu analizu PISA testova i precizno ukazati na uzroke loših rezultata. Iz toga napraviti strategiju za naredni ciklus, u kojoj će biti smjernice i za učenike i za nastavnike.
Dugoročne mjere za poboljšanje rezultata naših učenika na PISA testiranjima
- Dugoročne mjere podrazumijevaju reformu školstva:
• Napraviti strategiju podsticanja čitalačke pismenosti. To je osnov za funkcionalnu pismenost;
• Preispitati postojeće planove i programe posebno za matematiku, fiziku, hemiju, biologiju i maternji jezik;
• Obezbijediti bolju vertikalnu i horizontalnu povezanost prirodnih nauka međusobno, kao i nauka sa matematikom;
• Preispitati sedmični broj časova iz fizike, hemije, biologije i matematike. Posebno su problematični razredi sa po jednim časom sedmično. Broj časova matematike u VI razredu je nedovoljan za realizaciju postojećeg plana;
• Predavačka nastava mora da se svede samo na neophodnu mjeru. Aktivno učenje i interaktivna nastava moraju biti dominantne;
• Svi postojeći udžbenici i prateća literatura moraju pratiti savremene trendove. Mnogi od postojećih udžbenika su prevaziđeni;
- Poboljšanje uslova rada nastavnika i učenika u školama:
• Smanjenje broja učenika u odjeljenjima u skoro svim školama u Podgorici i na primorju – optimalan broj u učionici oko 20;
• Opremanje škola odgovarajućom računarskom i drugom pratećom opremom;
• Motivisanost nastavnika kroz poboljšanje materijalnog i pravnog statusa, kao i odgovarajuća zaštita na radu;
• Kroz reformu obrazovnog sistema i podizanja ugleda profesije, nastavnički poziv će biti atraktivniji za mlade naraštaje;
• Do tada, fakulteti moraju tražiti načine da privuku što bolje srednjoškolce. Takođe, fakulteti koji školuju buduće nastavnike moraju osavremeniti svoju nastavu. Izučavanje metodike, psihologije, pedagogije, sociologije i informatike na nastavničkim fakultetima mora biti na većem nivou;
• Današnji učenici traže nove pristupe, a budući nastavnici od fakulteta ne dobijaju potrebna znanja i vještine koje će primjenjivati u nastavi;
• Pored sumativnog, formativno ocjenjivanje mora biti jednako zastupljeno. Ocjenjivanje mora biti objektivnije. Nastavnik mora imati veću autonomiju pri ocjenjivanju. Pritisci roditelja, uprava škola i samih nastavnika se moraju svesti na što manju mjeru;
• Nastavnicima se mora obezbijediti redovno i kvalitetno stručno usavršavanje kroz praćenje savremenih tokova u obrazovanju.
Zaključci sa Okruglog stola su dostavljeni Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija, kao i svim institucijama koje se bave pitanjima obrazovanja u Crnoj Gori.
